kako skupiti 300 bolonjskih bodova?

Tue Feb 02, 2010 5:51 pm   

....a da se ne zavr¹i sveuèili¹ni studij?

Mo¾da se pitanje èini èudno, ali najozbiljnije me zanima kako skupiti
300 bodova kako bih si omoguæio bolji status u tvrtki i danas sutra
polaganje struènog ispita i ulazak u Komoru in¾enjera (ovla¹tenje).

Priroda posla mi je takva da ne mogu niti zamisliti upis razlike i
studiranje po Bologni. Jednostavno ne mogu dane provoditi na
predavanjima na faksu.
Diplomirao sam davno na struènom studiju elektrotehnike, 5 semestara
(V©S 6/1) ¹to bi danas odgovaralo bac.ing. iliti prvostupniku, dakle
imam 180 bodova.

Je li uopæe moguæe skupiti razliku od 120 potrebnih bodova u nekom
razumnom roku ili mi je ipak jedina prava opcija studiranje?

Sad je prisutna poplava raznoraznih teèajeva i usavr¹avanja (ECDL), ali
nisam siguran da oni nude razinu znanja i bodove koji meni trebaju.

Hvala na pomoæi, unaprijed!

Tue Feb 02, 2010 6:06 pm   

ECTS bodovi se dobivaju na studiju i to 6 bodova po polozenom predmetu,
tj. otprilike 30 bodova po semestru.

Ako ih zelis jos, mozes ih skupiti objavljivanjem radova i predavanjima
na strucnim skupovima i radovima u casopisima.

Rad na znanstvenom skupu nosi 12 bodova, objavljen u znanstvenom
casopisu 18 bodova. Rad na konferenciji sa medjunarodnom recenzijom je
25 ECTS bodova. Rad objavljen u CC casopisu nosi 48 bodova. Naravno, za
takav rad od 48 bodova u CC casopisu on treba biti vrhunski(
www.nature.com , www.science.com ).

Tue Feb 02, 2010 6:10 pm   

Èuj, dok napravim sve te radove doæi æe i penzija...
Pitao sam da li postoji nekakav paralelan sustav obrazovanja, malo
fleksibilniji od Bolongne?

Prije se moglo studirati uz rad bez potrebe da se redovito pohode
predavanja, sad toga vi¹e nema...

Tue Feb 02, 2010 6:27 pm   

On 2.2.2010. 17:51, Storm wrote:



Mislim da je nemoguæe skupiti ECTS bodove mimo sveuèili¹ta, barem ne u
toj mjeri. Ja sam se za svojih 280 ECTS bodova krvavo namuèio u 9
semestara i mislim da ne bi bilo po¹teno da se ti bodovi mogu skupiti sa
strane u kratkom roku na nekom teèaju. Vjerujem da postoji negdje
vanredni studij za preddiplomski i postdiplomski studij kojim se mo¾e
steæi adekvatna titula i zvanje. Najbolje je pitanje uputiti nekom od
fakulteta i visokih ¹kola, te nadle¾nom Ministarstvu, odnosno posjetiti
njihove web stranice.

Tue Feb 02, 2010 8:26 pm   

"Storm" <ask4_at_mail.hr> wrote in message
news:hk9l68$knd$1_at_localhost.localdomain...

Uzalud se trudi¹, a i ljudi koji ti odgovaraju
Proèitaj ponovo
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_12_152_4148.html
èlanak 105.
"...- da je uspje¹no zavr¹ila odgovarajuæi preddiplomski i diplomski
sveuèili¹ni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveuèili¹ni
studij, kojim se stjeèe akademski naziv magistar in¾enjer ili da je uspje¹no
zavr¹ila odgovarajuæi specijalistièki diplomski struèni studij kojim se
stjeèe struèni naziv struèni specijalist in¾enjer ako je tijekom cijelog
svog studija stekla najmanje 300 ECTS bodova, odnosno da je na drugi naèin
propisan posebnim propisom stekla odgovarajuæi stupanj obrazovanja
odgovarajuæe struke"

Dakle tra¾i se da je osoba zavr¹ila diplomski struèni studij u kojem je
skupila 300 bodova. Diplomski studij, a ne skupila bodove na seminarima,
pi¹uæi èlanke ili sl.
Ako sad hoæe¹ u Komoru, zavr¹i studij i to je to. Nema druge opcije, barem
ne prema ovom zakonu.

Tue Feb 02, 2010 8:40 pm   

U starom zakonu je postojala opcija da 2 ovl. ing. garantiraju za V©S
kandidata s 10 godina iskustva u projektiranju (suradnik).
....pa su se spominjale posebne zasluge, doprinos strcui itd, ali moglo
se uglavnom ne¹to napraviti.

Mrak mi pada na oèi kad vidim da ima i ovl. in¾enjera sa SSS.

Tue Feb 02, 2010 9:27 pm   

U sliènoj sam situaciji. Koliko znam, nitko nezna taj odgovor jer je
naknadno ¹kolovanje za prvotupnike (oni malko stariji", poglavito osobe koji
bi svoj ex.V©S pretvoriti u ex.VSS, odn. u B.S. - Barchelor of Science)
jednotavno nedefinirano na nivou trenutnog zakona o ¹kolstvu. Èak se po
novinama provlaèe èlanci o tome je li Bologna uopæe odr¾iva u ovom obliku.
Da stvar bude gora sve mi se èini da æemo morati mi stariji i maturu
polagati. Kako bilo, situacija u ¹kolstvu u HR za B.S. je upravo ***B.S.***
(znamenita skraèenica èesto kori¹tena u am. slangu, a koja predstavlja
bivolju/kravlju balegu).

--
StoneThrower
www.dgmicrosys.com

Tue Feb 02, 2010 9:39 pm   

Dana 02.02.2010. 17:51, Storm lupi chelom po tipkovnici i nastade ovaj
tekst:


mislim da ti ne preostaje nista drugo, nego upisat vanredan studij. sa
nositeljem predmeta i asistentima moze se dogovorit da ne dolazis na
predavanja i auditorne vjezbe, vec samo da izlazis na ispite, jedino sto
moras odradit su laboratorijske vjezbe...
--
I am Locutus of Borg,
Your life as it has been is over,
From this time forward,
You will service... US!

Tue Feb 02, 2010 10:32 pm   

SSS je ovla¹ten za zidne utiènice,
V©S za privaatne kuæe
VSS valjda dalekovodi.

Uvjek ostaje moguènost La Jolla ili slièna institucija.

"Locutus of Borg" <igor.bedek+njuz_at_GoogleMAIL.com> je napisao u poruci
interesnoj grupi:m3f9dkmjlvw8$.3a7o77vskf2h$.dlg_at_40tude.net...

Tue Feb 02, 2010 10:32 pm   

Locutus of Borg wrote:

....i polo¾iti dvije matematike u razlikovnom ispitu. Da li ima kakvih
materijala na netu koji bi mogli pomoæi da svladam tu prvu i najte¾u
prepreku?
Ovo ostalo æe biti malo bolja ¹ala...

Tue Feb 02, 2010 10:34 pm   

StoneThrower wrote:

Ja sam zvao u Komoru i rekli su mi jasno i glasno: "skupi 300 ECTS
bodova pa nam opet pokucaj..."

Tue Feb 02, 2010 11:06 pm   

Dana 02.02.2010. 22:32, Storm lupi chelom po tipkovnici i nastade ovaj
tekst:


za pocetak, koji faks i koje tocno matematike?
za signale i sustave imaju jako dobra predavanja sa berkley-a (na
engleskom, fkors)...
--
I am Locutus of Borg,
Your life as it has been is over,
From this time forward,
You will service... US!

Tue Feb 02, 2010 11:51 pm   

RAZLIKOVNI ISPIT

4.3. ELEKTROTEHNIKA
1. skupina
MATEMATIKA I TEORIJA SIGNALA
Teme
Fourierov red, Fourierov integral i Fourierova transformacija.
Laplaceova transformacija.
Krivuljni integrali.
Funkcije kompleksnog argumenta.
Osnove statisti�ke analize.
Osnovni kontinuirani i diskretni signali i operacije na signalima.
Svojstva sustava, impulsni odziv i prijenosna funkcija sustava.
Konvolucija signala.
Spektar signala.
Otipkavanje i rekonstrukcija signala.
Vremenski diskretna Fourierova transformacija.
Literatura
1. Kamenarović, I., Inženjerska matematika ET, Sveu�ilište u Rijeci,
Rijeka, 1997.
2. Črnjarić-Žic, N., Inženjerska statistika,
http://www.riteh.hr/zav_katd_sluz/zmfsjk/katedre/kpm/struktura.htm,
Sveu�ilište u Rijeci, Tehni�ki
fakultet, Rijeka, 2007.
3. Vrankić, M., Signali i sustavi: zbirka riješenih zadataka, Graphis,
Zagreb, 2007.
2. skupina
ELEKTROENERGETIKA
Teme
Simetri�ne komponente.
Reaktancije elemenata mreže.
Vrsta kratkog spoja u trofaznoj mreži.
Struje kratkog spoja.
Glavni i pomoćni strujni krugovi.
Literatura
1. Požar, H., Visokonaponska rasklopna postrojenja, Tehni�ka knjiga,
Zagreb, 1990.
3. skupina
AUTOMATIKA
Teme
Primjena Laplaceove transformacije u automatskoj regulaciji.
Matemati�ki opis linearnih sustava. Algebra blokova.
Amplitudno-fazne frekvencijske karakteristike sustava.
Numeri�ki i grafi�ki kriteriji stabilnosti sustava.
To�nost sustava upravljanja i njegovi stati�ki i dinami�ki pokazatelji.
PID regulator.
Prikaz sustava pomoću varijabli stanja.
Pretvornici neelektri�nih veli�ina.
Literatura
1. Matika, D., Brnobić, D., Osnove regulacijske tehnike, Sveu�ilište u
Rijeci, Rijeka, 2004.
2. Vujević, D., Ferković, B., Osnove elektrotehni�kih mjerenja – 2. dio,
Å kolska knjiga, Zagreb, 1996.

Tue Feb 02, 2010 11:56 pm   

"Storm" <ask4_at_mail.hr> wrote in message
news:hk9v41$mdc$1_at_localhost.localdomain...

jbg pro¹la baka s kolaèima prije desetak godina.
Kod graðevinara ima jo¹ boljih sluèajeva, da SSS ima peèat i za ovl ing.
arhitekture i za ovl. ing. graðevinarstva jer je tad kad se osnivala Komora
"uhvatio vlak".

Wed Feb 03, 2010 2:16 am   

"Smail aga " <aga.smail_at_yahoo.com> wrote in message
news:hk9u9j$m8g$1_at_localhost.localdomain...

ALI, u tom èlanku 105. pi¹e i:
Komora mo¾e statutom odrediti posebne uvjete za izniman upis u imenik
ovla¹tenih arhitekata, odnosno ovla¹tenih in¾enjera.