Pitanje u vezi Schotky diode

Fri Dec 16, 2011 6:49 am   

"vaso" <branko.vasiljev_at_xnet.hr> wrote in message



Tu bi se ti zajebo.
Metali su dobri vodici topline, ali to ne znaci najbolji.
Vodici topline su to bolji cim im je veci toplinski kapacitet.
Npr voda ima toplinski kapacitet veci od svih metala, ali je puno laksa od
vecine metala po jedinici volumena, vode metali.
Na diodi je kompozitni materijal, keramika.
Jos ako u keramiku zapece berilijev oksid, metali tada postaju smijesni.

Samo ima ili ne metalna ledja,ili berilij, nas puno ne zanima,
nas za operativnu upotrebu zanima samo Rth.
To je sposobnost odvodjenja topline sa spoja na kuciste.
Namucit ces se da pronadjes komponentu sa metalnim ledjima
ili cijelu metalnu, a da ima Rth manji od 0,8.

Fri Dec 16, 2011 6:57 am   

"grizli" <malivelikigrizliMAKNI_at_gmail.com> wrote in message
news:jca013$mhr$1_at_gregory.bnet.hr...

Hipotetski, gledajuc toplinski, ta dioda bi drzala i vecu struju od 60A u
ta 1-3 cyclea, na frekvama preko 100Hz,
ali u datashetu se vidi da za takav slucaj nije testirana, i mozemo samo
teoretizirat.

Fri Dec 16, 2011 10:15 am   

"grizli" <malivelikigrizliMAKNI_at_gmail.com> wrote in message
news:jcdns7$di4$1_at_gregory.bnet.hr...

Svi poluvodicki elementise deklariraju tako.
-koliko im Rth dopusta da temperaturu spoja odvedu na kuciste
podrazumjevajuci temperaturu kucista 20 stupnjeva
i temperaturu spoja 150-175 stupnjeva, i temperature su navedene uz
deklariranu snagu.
Na temp. spoja i Rth ne mozes djelovat, a u sobnim uvjetima tesko ces odrzat
temeraturu kucista 20 stupnjeva,
pa im i snaga to jest struja rapidno pada.
I obrnuto, posebebnim hladjenjima mozes osigurat i nizu temperaturu, do
dopustene, tada deklarirana snaga
rapidno raste.

Inace nije dobro poluvodice forsirat strujama i naponima iznad deklariranih,
iako bi im mogao osigurat
toplinske uvjete, pa i kad ne crknu vec rade.
Znacajno im se smanjuje vijek trajanja, nikad ne znas kad ce crknut.
Poluvodici su napravljeni od silicija a on ima kakav takav piezo efekt, to
jest mehanicki se rasteze.
To mozes i cut, gurni jace struje na diode ili tranzistore frekvencije koje
cujes, i oni cvile.
Rastezu se i kod promjena temperature, i to su glavni uzrocnici sto
poluvodicke komponente ne traju vjecno
vec iz cistog mira slabe ili crknu.

Fri Dec 16, 2011 1:03 pm   

Postoje samo dvije mogucnosti, ili je tih 30 A deklarirano zbog SOA koji je
uzrokovan disipacijom (tj. koliko max moze silicij disipirati da ostane na
max dopustenoj radnoj temp), ¹to ovdje ba¹ i nije slucaj. Jer uz samo
1,05C/W ovo kuciste uz adekvatan hladnjak moze disiirani mnogo vise od
30*0,6W

Druga mogucnost jest da kako i sam velis sam spoj metal-poluvodic ima
"ogranicenja" na 30A, posto je SVAKI veci pulse od 30A deklariran kao non
repetitive .

Ali opet tih 30A jest deklarirano kao AVERAGE current... Mi mozemo imat
pulse 200A da je srednja struja 10A. To opet NEMA smisla jer svaka jaca
struja deklarirana kao non repetitive hmm...

Nadalje mozda oni SVE ovo podrazumjevaju pod time da dioda ispravlja AC
signal, tj da je didoda reverzno polarizirana. Tada u igru ulazi fig8 , jer
dvaka dioda vodi i u reverznom smjeru, dok se ne potrsi naboj nagomilan u PN
spoju kod prelaska uz reverznog u propusno.. Taj naboj je strujni peak kada
iz reverzne polarizacije dioda krene vodit u "nromalnom" smijeru"...

Dakle, kakvog smisla ima deklaracija diode na 30A srednje struje, ako je
mogue imat pulseve od 500A koju su jako kratki a da struja srednja bude npr
1A..., tj na temelju datashheta se nemoze zakljucti koliki je max
repetitivni pulse kojeg dioda moze izdrzati uz uvjet da je srenja dtruja
manja od 30A

Fri Dec 16, 2011 1:07 pm   

jel Rth junction to case + case to sink ?

kako god bilo
IRFP3077 ima dosta manji

Junction-to-Case  --- 0.44
R?CS Case-to-Sink, Flat Greased Surface 0.24 ---

Sat Dec 17, 2011 10:52 am   

"grizli" <malivelikigrizliMAKNI_at_gmail.com> wrote in message
news:jcfc9f$bf5$1_at_gregory.bnet.hr...

To je toplinski otpor izmedju kristala, ili ti ga spoja ili junctiona, i
kucista.
Govori koliko je temperatura kristala veca od temperature kucista za svaki
wat razvijen
na kristalu. 0,8 znaci da ce kod razvijene snage recimo 10W, kristal biti
topliji 8 stupnjeva od kucista.

Pazi, to ne znaci da ce 10w zagrijat kuciste na 8 stupnjeva ili mu podic
temperaturu za 8 stupnjeva.
Ako oces znat koliko ce bez hladnjaka postic temperaturu, moze se izracunat,
moze se i to teoretizirat,
treba ti tezina te diode i toplinski kapacitet materijala od kojeg je
napravljena, vrijeme
kojem je izlozena snazi te Rth kucista prema okolnom zraku, i temperatura
zraka.

Tezina joj je 8 grama, materijal aproksimirajmo na toplinski kapacitet
granita.
http://free-zg.t-com.hr/paramedia/priroda/htm/energija%20topline.htm
Stavimo da je grije 600 joula ili ti ga 600watsekunda sto je 10w u jednoj
minuti.
Postici ce temperaturu od 94,9 stupnjeva.
Kristal ce biti topliji jos za 8 stupnjeva.

Ovdje je zanemarena disipacija u okolni prostor, ali to ovdje mozemo
napravit jer ta povrsina jednostavno ne stigne znacajnije
disipirat tu energiju u zrak u kratkom vremenu, i daljnjem izlaganju snazi
bi temperatura rasla.
Zaustavila bi se kad razlika okolne i temp. kucista postane dovoljno velika
da prenos energije topline,snage u okolni zrak bude jednak
bude jednak privedenoj energiji.
1/2 wata privedenih bi vrlo brzo disipiralo i izjednacilo snage, a za tocan
izracun trebalo bi poznavat Rth kuciste-zrak (zanemarimo tlak i gustocu
zraka)
Inace i taj Rth se lako izmjeri na foru vuk- lisica, ne treba ga dat
proizvodjac.
Isto tako i Rth kucista-Hladnjak, hladnjak-zrak, i izracunat kod koje
privedene snage ce se zaustavit prirast temperature.
Znanost o toplini je gotovo pandam I=U/R i P=U*I, sa svojim
interpretacijama.

Sat Dec 17, 2011 11:08 am   

uh sto si se raspisao a htio sam samo da mi objasnis kraticu TH



Pa prema tome je TH junction to case



Kakve to pak ima veze s vremenom.... Pa uvjek se za SVE racuna da stvar radi
beskonacno dugo..
Uzme se temperatura sobe, i max temeopratura spoja, i toplinski otpori
hladnjaka, spoja kuciste hladnjak, silicij kuciste.




hmm, da jo je tezina 10 tona i da je istog toplinog otpora kucite ka
okolini (i silicij kak kucistu) i da radi dugo vremena postigla bi istu
temperaturu kao da joj je 1 miligram, samo sto bi u drugom slucaju
temperaturu postigla znantno prije.




Svaki prozivodjac daje topl otpor kucista ka okolini bez ikakvog hladnjaka i
ta TO 247 se krece oko 40 C/W

A ovaj tvoj proracun nema smisla.. postici ce temperaturu vrlo mnogo, ako
velis da topl otpor beskonacan..

Sat Dec 17, 2011 12:01 pm   

"grizli" <malivelikigrizliMAKNI_at_gmail.com> wrote in message



Toplina je energija, topline nema kada su temperature izjednacene.
Energija je razvijanje snage u vremenu.


Naravno, energija se prenosi u okolni prostor.
Primjer je gdje se energija ne moze prenijet u okolni prostor zbog male
povrsine.


Tocno.
Ako se energija ne predaje u okolinu.
Tipican primjer je termo boca gdje se bezzracnim prostorom smanjuje curenje
toplinske energije.
Kada ne bi bilo stjenki koje pridrzavaju unutrasnju posudu, a izmedju
vakuum, toplina bi bila gotovo zaustavljena.
Ono gotovo zato jer jos mali dio energije bjezi u obliku zracenja, a njega
bi se moglo reflektirat natrag vanjskom posudom
od supravoljivog materijala.




Tocno, i iz tog podatka odma vidis sa kojom snagom ga trajno mozes opteretit
bez hladnjaka

Tocno, hipotetski miliwat vremenom moze otopit tonu celika, oko osiguras
izolaciju energije.
A takav izolator nema, cak i u svemiru ima barem 1 atom vodika po kubnom
metru, koji je za nas osjecaj hladan, reda -270 stupnjeva,
i to hladi satelite, inace bi se otopili.

Dokaz imas i u kuci: - bojler.
Pa provjeri proracun toplomjerom i elektrinim brojilom energije.
Mali dio energije iscuri u okolinu, da neces ni primjetit na brojilu.
Da stavis grijac od 100W onda bi primjetio, to jest ne bi mogao postic
temperaturu zbog curenja energije,
ali da pur pjenu koja je izolacija u bojleru zamjenis vakuumom, onda bi i sa
1W zagrijao vodu, naravno u vremenu.